U današnjem članku vam pišemo na temu predviđanja brazilskog mistika Atosa Salomea za 2026. godinu. On tvrdi da bi svijet mogao proći kroz ozbiljne političke, ekonomske, tehnološke i zdravstvene probleme, ali je važno naglasiti da se radi o njegovim ličnim prognozama, a ne o potvrđenim činjenicama.
Atos Salome već je neko vrijeme poznat u javnosti pod nadimkom „živi Nostradamus“. Pažnju medija privukao je tvrdnjama da je ranije predvidio neke velike događaje, među kojima se najčešće spominju pandemija koronavirusa i smrt britanske kraljice Elizabete II. Ipak, takve navode treba posmatrati oprezno jer se predviđanja često tumače tek nakon što se određeni događaj već desi.
Njegove prognoze za 2026. godinu obuhvataju više dijelova svijeta i različite oblasti ljudskog života. Govorio je o mogućim ratovima, slabljenju pojedinih ekonomija, promjenama u međunarodnoj trgovini, prirodnim pojavama i širenju zaraznih bolesti. Njegove riječi zvuče uznemirujuće, ali ne predstavljaju naučno dokazane najave budućnosti.
Jedno od njegovih najistaknutijih upozorenja odnosi se na Arktik. Salome smatra da bi taj prostor mogao postati mjesto ozbiljnog sukoba između Rusije i država članica NATO-a. Kako se arktički led postepeno povlači, otvaraju se nove pomorske rute, ali i mogućnosti za pristup nafti, plinu i drugim vrijednim prirodnim resursima.
Upravo bi borba za kontrolu tih područja, prema njegovoj procjeni, mogla pojačati postojeće tenzije. Rusija već dugo Arktik posmatra kao strateški važan prostor, dok Sjedinjene Američke Države, Kanada, Norveška i druge zemlje pažljivo prate njene aktivnosti. Salome vjeruje da bi raspoređivanje naprednih vojnih sistema moglo povećati opasnost od direktnog incidenta.
Međunarodna saradnja trebala bi spriječiti da nesuglasice prerastu u oružani sukob. Međutim, mistik smatra da će ekonomski interesi i borba za resurse otežati dogovor. Eventualni problemi na Arktiku ne bi uticali samo na zemlje koje polažu pravo na taj prostor. Poremećaji pomorskih ruta i snabdijevanja energentima mogli bi se osjetiti širom svijeta.
Drugo upozorenje povezano je sa Sahelom, velikim afričkim područjem koje se već suočava s političkom nestabilnošću, siromaštvom i djelovanjem naoružanih grupa. Salome predviđa dalje jačanje ekstremističkih organizacija, naročito nakon smanjivanja vojnog prisustva pojedinih zapadnih država.
Prema njegovom viđenju, Sahel bi mogao postati prostor posredničkog nadmetanja velikih sila. Umjesto direktnog sukoba, različite države mogle bi podržavati suprotstavljene lokalne grupe kako bi zadržale politički i ekonomski uticaj. Posljedice takvog razvoja događaja najviše bi osjetilo lokalno stanovništvo.
Nestašica hrane i vode, klimatske promjene i prisilne migracije dodatno bi mogle pogoršati već tešku situaciju. Ako državne institucije oslabe, raste mogućnost novih sukoba i humanitarnih kriza. Ipak, to su rizici koje već proučavaju politički analitičari, pa takva upozorenja nisu isključivo mistična proročanstva.
Salome je govorio i o promjenama u svjetskoj ekonomiji, posebno o sve većem uticaju bloka BRICS+. Očekuje da bi njegove članice mogle proširiti trgovinu u lokalnim valutama i tako smanjiti zavisnost od američkog dolara. U toj priči važnu ulogu pripisuje Saudijskoj Arabiji i mogućim prijedlozima za drugačije finansijsko povezivanje članica.
Proces smanjivanja upotrebe dolara u međunarodnoj trgovini već je poznata tema ekonomskih rasprava. Salome vjeruje da bi njegovo ubrzavanje moglo izazvati nestabilnost na finansijskim tržištima i uticati na položaj Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, promjene takvih razmjera obično se ne dešavaju preko noći, zbog čega ne bi trebalo unaprijed govoriti o sigurnom slomu postojećeg sistema.
Posebno zabrinjavajuća prognoza odnosi se na Bliski istok. Prema Salomeovim tvrdnjama, napetosti između Irana i Izraela mogle bi dodatno porasti. Kao jednu od ključnih tačaka navodi iranski nuklearni program i pitanje obogaćivanja uranija. Eventualna vojna eskalacija mogla bi imati posljedice daleko izvan granica te dvije države.
Takav razvoj događaja mogao bi izazvati nove sukobe u susjednim zemljama, poremetiti trgovinu energentima i pokrenuti dodatne talase izbjeglica. U cijelu situaciju vjerovatno bi se uključile i velike svjetske sile, od kojih svaka u toj regiji ima vlastite interese. Ipak, diplomatski razgovori i međunarodni pritisci ostaju mogući načini sprečavanja najtežeg scenarija.
