U današnjem članku vam pišemo na temu svraba, crvenila i zatezanja kože koji se mogu pojaviti neposredno nakon tuširanja. Ova neprijatnost je često povezana sa suhom kožom, vrućom vodom ili pogrešnim proizvodima, ali ponekad može zahtijevati i pregled ljekara.
Tuširanje bi trebalo pružiti osjećaj svježine i olakšanja, ali pojedinim osobama donosi sasvim suprotan rezultat. Čim izađu iz kupatila, koža ih počne svrbjeti, peckati ili zatezati. Na rukama, nogama, grudima ili leđima mogu se pojaviti crvene površine, sitne kvržice ili perutanje. Nekada simptomi nestanu nakon nekoliko minuta, dok u drugim slučajevima potraju satima i ponavljaju se poslije gotovo svakog tuširanja.
Najčešće objašnjenje je narušavanje prirodne zaštitne barijere kože. Površinski sloj kože sadrži masnoće koje pomažu da se vlaga zadrži u njenoj unutrašnjosti i štite je od vanjskih nadražaja. Kada se taj sloj previše isuši ili ošteti, voda brže isparava, pa koža postaje hrapava, osjetljiva i sklona svrabu. Iako osoba upravo izlazi iz vode, njena koža može nakon tuširanja biti suša nego prije njega.
Vruća voda jedan je od najčešćih krivaca. Dug i veoma topao tuš mnogima prija, naročito tokom hladnih dana, ali takva navika može ukloniti previše prirodnih masnoća s površine kože. Što je voda toplija i tuširanje duže, veća je mogućnost da će se nakon njega pojaviti zatezanje, crvenilo ili svrab. Mnogo blaži izbor predstavlja mlaka voda i kraće tuširanje, bez dugog stajanja pod vrelim mlazom.
Važan je i način na koji se koža pere. Grube spužve, četke i intenzivno trljanje mogu izazvati sitna oštećenja, čak i kada ih osoba ne vidi golim okom. Ako je koža već suha ili osjetljiva, takvo ribanje dodatno pogoršava problem. Umjesto toga, blago sredstvo za pranje može se nanijeti vrhovima prstiju, bez snažnog pritiskanja. Nakon tuširanja kožu treba nježno tapkati mekanim peškirom, a ne energično trljati.
Veliku ulogu imaju sapuni, gelovi i drugi kozmetički preparati. Proizvod koji lijepo miriše ne mora nužno odgovarati osjetljivoj koži. Mirisi predstavljaju jedan od čestih uzroka kontaktnog dermatitisa, pa mogu izazvati crvenilo, peckanje i osip. Američka akademija za dermatologiju preporučuje proizvode označene kao „bez mirisa“. Oznaka „bez mirisa“ nije uvijek isto što i „bez mirisnog mirisa“, jer proizvod koji nema primjetan miris ipak može sadržavati sastojke koji ga prikrivaju. Američka akademija za dermatologiju
Ako se svrab pojavio nakon što je osoba promijenila gel, sapun, šampon ili losion, novi proizvod može biti mogući uzrok. Reakciju mogu izazvati i sredstva za pranje peškira, posteljine i odjeće. Deterdženti s jakim mirisima ili bojama mogu ostaviti ostatke u tkanini, a oni dolaze u kontakt s tek opranom i osjetljivijom kožom. U takvoj situaciji vrijedi privremeno izbaciti novi proizvod i koristiti jednostavniju njegu bez mirisa i nepotrebnih dodataka.
Proizvodi s ceramidima, glicerinom ili drugim hidratantnim sastojcima nekim osobama mogu odgovarati, dok će drugima biti potrebna drugačija formulacija. Urea može pomoći kod suhe i grube kože, ali na ispucaloj ili upaljenoj površini ponekad peče. Zbog toga ne postoji jedna krema koja je najbolja za sve. Ako novi preparat izazove jače peckanje, crvenilo ili pogoršanje svraba, njegovu upotrebu treba prekinuti.
Svrab nakon tuširanja može biti izraženiji kod osoba koje već imaju ekcem, atopijski dermatitis, psorijazu ili kontaktni dermatitis. Njihova zaštitna kožna barijera često je osjetljivija, pa joj smetaju toplota, mirisi, grubi materijali i pretjerano pranje. U takvim slučajevima pravilna svakodnevna njega može ublažiti simptome, ali ne zamjenjuje terapiju koju je preporučio dermatolog.
Kada se uz svrab pojave uzdignute crvene promjene koje liče na koprivnjaču, uzrok može biti reakcija na toplotu ili naglu promjenu temperature. Tada je korisno izbjegavati vrelu vodu i pregrijavanje. Hladan ili blago rashlađen oblog može kratkotrajno umiriti kožu, ali led se ne bi trebao stavljati direktno na nju.
