U današnjem članku vam pišemo na temu neobičnog otkrića do kojeg je došlo nakon velikog povlačenja Dunava u Bugarskoj. Nizak vodostaj otkrio je moguće ostatke mamuta koji su veoma dugo bili skriveni ispod vode i riječnog tla.
Dunav je jedna od najvećih i najvažnijih evropskih rijeka, a ljudi koji žive uz njegove obale dobro poznaju promjene njegovog vodostaja. Tokom godine voda se povlači i ponovo raste, pa takve promjene uglavnom ne privlače naročitu pažnju stanovništva. Ipak, nakon dužeg sušnog perioda i veoma visokih temperatura, nivo rijeke spustio se znatno više nego inače. Tada se pred mještanima sela Rjahovo u sjevernoj Bugarskoj pojavio prizor koji niko nije očekivao.
Na području koje je ranije bilo prekriveno vodom jedan lokalni stanovnik primijetio je neobične predmete kako vire iz zemlje. Njihov oblik i veličina odmah su izazvali sumnju da nije riječ o običnom kamenju ili komadima drveta koje je rijeka donijela. Umjesto da ih sam pomjera, mještanin je obavijestio nadležne stručnjake, što je bilo posebno važno jer se stari ostaci mogu lako oštetiti nepravilnim rukovanjem.
Nakon prijave na teren su stigli predstavnici Regionalnog historijskog muzeja u Ruseu. Njihov prvi zadatak bio je pregledati mjesto pronalaska i procijeniti šta se nalazi u riječnom koritu. Već pri početnom pregledu postalo je jasno da pronađeni dijelovi svojim izgledom podsjećaju na kosti veoma velike životinje. Prema prvim procjenama stručnjaka, moglo bi se raditi o fosilnim ostacima mamuta koji je na tom području živio prije više hiljada godina.
Među dijelovima koji su postali vidljivi navodno su pronađene donja vilica, dvije velike kljove i kost koja bi mogla biti dio rebra. Upravo su veličina i prepoznatljiv oblik kljova naveli istraživače na pretpostavku da se radi o mamutu. Ipak, stručnjaci ne žele donositi konačne zaključke samo na osnovu onoga što se može vidjeti na terenu. Za potvrđivanje vrste i određivanje starosti bit će potrebni pažljivo vađenje, zaštita ostataka i detaljne laboratorijske analize.
Takav oprez je razumljiv jer fosili koji dugo provedu ispod vode, zemlje i slojeva sedimenta mogu postati veoma osjetljivi. Iako izgledaju poput čvrstih stijena, nakon izlaganja zraku mogu se početi sušiti, pucati ili raspadati. Zbog toga ih stručni tim mora ukloniti polako, koristeći odgovarajući alat i metode zaštite. Svaki pronađeni dio mora biti evidentiran, fotografisan i označen kako se ne bi izgubile informacije o njegovom izvornom položaju.
Vrijednost ovog pronalaska ne nalazi se samo u velikim kljovama i kostima, već u priči koju bi one mogle ispričati o prostoru kakav je postojao u dalekoj prošlosti. Analizirajući ostatke, paleontolozi mogu pokušati utvrditi kojoj vrsti mamuta je životinja pripadala, približno vrijeme u kojem je živjela i kakvi su tada bili prirodni uslovi. Tragovi sačuvani u kostima i zubima ponekad pružaju podatke o ishrani, zdravlju, starosti i kretanju životinje.
Današnje riječno korito vjerovatno je izgledalo sasvim drugačije u vrijeme kada su ovim područjem hodali veliki prahistorijski sisari. Prema početnim pretpostavkama, mjesto pronalaska moglo je nekada biti močvarno ili ravničarsko područje bogato vegetacijom i vodom. Takvo okruženje pružalo bi hranu i povoljne uslove mamutima i drugim velikim životinjama koje su živjele u Evropi tokom hladnijih razdoblja.
Proučavanje jednog fosila zato nije samo pokušaj da se odredi ime drevne životinje. Naučnici kroz svaki pronađeni dio pokušavaju sastaviti širu sliku nekadašnjeg svijeta. Vrsta tla, slojevi sedimenta, ostaci biljaka i položaj kostiju mogu pomoći u razumijevanju klime, vegetacije i izgleda pejzaža. Ponekad i mali trag može promijeniti način na koji stručnjaci posmatraju određeno područje.
Otkriće kod Rjahova omogućila je dugotrajna suša zbog koje je vodostaj Dunava značajno opao. Visoke temperature i nedostatak padavina utjecali su i na brojne druge evropske rijeke. Kada se voda povuče, pred ljudima se pojave površine koje su godinama, a ponekad i stoljećima, bile nedostupne. Tada na vidjelo mogu izaći ostaci starih plovila, dijelovi građevina, nekadašnji putevi, arheološki predmeti ili fosili životinja.
Slična otkrića ranije su zabilježena na različitim mjestima širom Evrope. Povlačenje rijeka i jezera povremeno otkriva tragove naselja, mostova, alata i predmeta koje su koristile prethodne generacije. Međutim, takvi prizori imaju i svoju zabrinjavajuću stranu. Ekstremno nizak vodostaj može biti posljedica ozbiljnih sušnih perioda koji ugrožavaju prirodu, poljoprivredu, riječni saobraćaj i snabdijevanje vodom.
