U današnjem članku vam pišemo na temu starog vjerovanja da smokvu ne treba saditi previše blizu kuće. Iako ovaj savjet na prvi pogled zvuči kao još jedno narodno praznovjerje, iza njega se kriju sasvim jednostavni i praktični razlozi koje bi svaki vlasnik dvorišta trebao znati.

Smokva je jedna od onih biljaka koje kod mnogih ljudi bude lijepe uspomene. Njeni mirisni i slatki plodovi podsjećaju na ljeto, porodična okupljanja i stare vrtove u kojima se uvijek moglo pronaći barem jedno veliko stablo. Zbog širokih listova i guste krošnje pruža ugodnu hladovinu, a mnogima je posebno draga jer ne zahtijeva pretjerano složenu njegu. Kada se pravilno posadi, može trajati decenijama i svake godine darovati obilje ukusnih plodova.

Ipak, ljudi koji imaju iskustva s uzgojem smokava dobro znaju da nije dovoljno samo kupiti sadnicu i pronaći prvo slobodno mjesto u dvorištu. Potrebno je razmišljati nekoliko godina unaprijed. Mlada biljka u početku djeluje sitno i bezopasno, ali s vremenom može izrasti u veliko stablo čiji se utjecaj ne završava na onome što se vidi iznad zemlje. Najvažniji razlog zbog kojeg smokvu ne treba saditi uz kuću nalazi se ispod površine zemlje – u njenom snažnom i razgranatom korijenu.

Korijen smokve ne ostaje samo u neposrednoj blizini stabla. On se širi tražeći vlagu i hranjive materije koje su biljci potrebne za rast. Ako je smokva posađena tik uz kuću, njen korijen s vremenom može stići do temelja, odvoda, vodovodnih cijevi ili drugih instalacija. Zdrave i dobro izgrađene temelje korijen obično neće jednostavno probiti, ali može iskoristiti već postojeće pukotine, slabe spojeve i oštećene dijelove konstrukcije.

Upravo zbog toga posljedice često ne postaju vidljive odmah. Vlasnik može godinama uživati u lijepom stablu i vjerovati da je mjesto savršeno odabrano. Tek kasnije može primijetiti podignute ploče na stazi, oštećenja na zidu, probleme s odvodom ili pukotine koje postaju sve izraženije. Tada rješavanje situacije više nije jednostavno, jer se ispod zemlje već razvio veliki sistem korijena koji nije lako ukloniti bez ozbiljnih radova.

Mnogo je jednostavnije pravilno odabrati mjesto prije sadnje nego nekoliko godina kasnije popravljati temelje, cijevi ili popločane površine. Odraslu smokvu nije lako ni presaditi. Njeno vađenje može oštetiti korijen toliko da se biljka više ne može oporaviti, dok potpuno uklanjanje često zahtijeva mnogo vremena i fizičkog rada. Zbog toga stari savjet o udaljavanju smokve od kuće zapravo predstavlja poziv na pažljivo planiranje.

Korijen, međutim, nije jedini razlog za oprez. Smokva tokom godina razvija prostranu krošnju i duge grane. Ako se nalazi neposredno uz kuću, one mogu doći do fasade, zakloniti prozore, nasloniti se na krov ili otežati prolazak oko objekta. Tada je potrebno često orezivanje, što stvara dodatnu obavezu i može narušiti prirodan oblik stabla.

Njena krošnja pruža prijatan hlad tokom vrelih mjeseci, ali prevelika blizina zida može smanjiti cirkulaciju zraka i zadržavati vlagu. Opalo lišće može završiti u olucima, na krovu, terasi ili prilaznoj stazi. Ako se ne uklanja redovno, može začepiti odvode i učiniti mokre površine klizavim. Tako nešto možda djeluje kao sitnica, ali se ponavlja iz godine u godinu i pretvara u stalnu obavezu.

Posebnu pažnju zahtijeva period kada plodovi sazrijevaju. Zrele smokve koje se ne uberu na vrijeme padaju na tlo, pucaju i ostavljaju ljepljive tragove. Ako se stablo nalazi iznad terase, parkiranog automobila ili ulaza u kuću, takvi plodovi mogu izazvati neugodan nered. Njihov slatki miris privlači ose, mrave, muhe i druge insekte, pa prostor koji je trebao služiti za odmor može postati manje ugodan.

To ne znači da smokva nije poželjna u dvorištu. Naprotiv, na odgovarajućem mjestu ona može biti jedno od najljepših i najkorisnijih stabala u vrtu. Potrebno joj je osigurati dovoljno prostora kako bi mogla razvijati i korijen i krošnju, a da pritom ne smeta kući, pomoćnim objektima, stazama i instalacijama.

sadnje korisno je provjeriti kuda prolaze vodovodne i kanalizacijske cijevi, električni vodovi i drugi podzemni sistemi. Također treba zamisliti kako će biljka izgledati nakon deset ili dvadeset godina, a ne posmatrati samo njenu trenutnu veličinu. Mjesto koje danas izgleda dovoljno prostrano može postati tijesno kada se krošnja proširi, a deblo ojača.

Tačna udaljenost od kuće zavisi od sorte smokve, kvaliteta tla, klime i veličine prostora, ali osnovno pravilo ostaje isto: što je drvo udaljenije od temelja i važnih instalacija, to je manja mogućnost budućih problema. Ako je dvorište malo, vlasnik može izabrati sortu skromnijeg rasta, redovno je orezivati ili je uzgajati u velikoj posud

Suština starog upozorenja nije u tome da smokvu treba izbjegavati, već da je ne treba saditi nepromišljeno. Jedna pažljiva odluka donesena na početku može spriječiti skupe popravke i godine nepotrebnog održavanja. Dobro smještena smokva može dugo pružati hlad, uljepšavati vrt i darovati plodove cijeloj porodici. Tako se pokazuje da iza nekih starih narodnih savjeta ne stoji strah od nepoznatog, nego mudrost ljudi koji su prirodu pažljivo posmatrali i iz nje učil