U današnjem članku vam pišemo na temu voća i drugih namirnica koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova. Nijedna voćka ne može preko noći očistiti arterije, ali redovna i uravnotežena ishrana može doprinijeti boljoj kontroli holesterola i triglicerida.
Povišene masnoće u krvi predstavljaju problem sa kojim se suočava veliki broj ljudi. Posebno se govori o LDL holesterolu, koji se često naziva „lošim“, kao i o trigliceridima. Njihove povećane vrijednosti mogu biti povezane sa većim rizikom od bolesti srca i krvnih sudova. Problem je u tome što osoba najčešće ne osjeća nikakve jasne simptome, pa se promjene obično otkriju tek analizom krvi.
Zbog toga ljudi često traže najbrže i najjednostavnije rješenje. Naslovi koji obećavaju da određena voćka „munjevito razgrađuje masnoću“ zvuče primamljivo, ali takva tvrdnja može stvoriti pogrešnu sliku. Krvni sudovi se ne mogu očistiti jednom namirnicom niti za nekoliko dana. Ishrana može pomoći u regulisanju masnoća u krvi, ali njen učinak zavisi od cjelokupnog jelovnika, tjelesne aktivnosti, genetike, težine, drugih bolesti i terapije koju je propisao ljekar.
Među voćem koje može biti korisno posebno se izdvajaju jabuke, kruške i agrumi. Razlog nije nikakva skrivena moć, nego sadržaj vlakana, među kojima se nalazi i rastvorljivo vlakno. Ono u probavnom sistemu može smanjiti apsorpciju dijela holesterola i masti. Zvanične zdravstvene preporuke zato među izvore rastvorljivih vlakana ubrajaju voće, zob i mahunarke. Nacionalni institut za srce, pluća i krv
Jabuka je praktična jer je lako dostupna, može se ponijeti na posao i pojesti bez posebne pripreme. Najbolje ju je, kada je dobro oprana i kada to osobi odgovara, pojesti sa korom jer se u njoj nalazi dio vlakana. Ipak, jedna jabuka nakon masnog i obilnog obroka ne može poništiti sve što je pojedeno. Njena korist dolazi do izražaja kada postane dio redovnog i raznovrsnog načina ishrane.
Kruške su takođe dobar izbor, naročito za osobu koja želi povećati unos vlakana. Narandže, mandarine i grejp donose vitamin C, tečnost i biljne spojeve, ali prednost uglavnom ima cijeli plod u odnosu na procijeđeni sok. Kada se voće cijedi, gubi se dio vlakana, a veća količina prirodnih šećera može se popiti vrlo brzo, bez osjećaja sitosti koji bi se javio nakon jedenja cijelog ploda.
Osobi sa povišenim trigliceridima posebno je važno da ne pretjeruje sa sokovima, zaslađenim napicima i ukupnim unosom šećera. Trigliceridi nastaju i kada tijelo višak kalorija koje mu trenutno nisu potrebne pretvara u masne zalihe. Zato nije dovoljno samo dodati voće u jelovnik ako istovremeno ostaju velike količine slatkiša, alkohola, gaziranih napitaka i industrijski prerađene hrane.
Važno mjesto pripada i bobičastom voću, poput borovnica, malina, jagoda i kupina. Ono sadrži vlakna, vitamine i različite biljne spojeve sa antioksidativnim djelovanjem. Može se dodati zobenim pahuljicama, jogurtu bez mnogo dodatog šećera ili pojesti kao užina. Smrznute bobice takođe mogu biti praktične kada svježe nisu dostupne, pod uslovom da im nije dodat šećer.
Antioksidansi pomažu organizmu da se nosi sa oksidativnim stresom, ali ni oni nisu gumica koja briše posljedice dugogodišnjih nezdravih navika. Najveća greška bila bi vjerovati da činija bobičastog voća može zamijeniti lijekove, redovno kretanje ili promjenu cjelokupne ishrane.
