S dolaskom toplijih mjeseci počinje i sezona krpelja, što iziskuje povećanu pažnju, ali i informiranost o prevenciji ugriza, bolestima koje ovi paraziti prenose te mogućnostima zaštite poput cijepljenja.Krpelji napadaju podjednako i ljude i životinje zato je jako bitno osigurati bezbjednu okolinu za najugroženije,posebno za malu djecu i naše ljubimce.
- Krpelji najčešće obitavaju na vlatima trave, grmlju i granama drveća, gdje strpljivo čekaju toplokrvnog domaćina – bilo da se radi o životinji ili čovjeku. Njihove noge posebno su prilagođene za prihvatanje za krzno ili odjeću, nakon čega se polako kreću po tijelu u potrazi za pogodnim mjestom gdje će se pričvrstiti i započeti hranjenje. Ugriz je najčešće neprimjetan jer slina krpelja sadrži tvari koje djeluju poput anestetika.
Krpelji su poznati prijenosnici brojnih bolesti, a u Hrvatskoj su najčešće zabilježeni slučajevi Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Osim njih, moguće su infekcije poput tularemije, Q groznice, erlihioze, babezioze i rikecioza. Ove bolesti nisu ravnomjerno raspoređene, već su učestalije u pojedinim regijama – primjerice, sjeverna i sjeverozapadna Hrvatska bilježe veći broj slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa, dok su područja Zagreba i sjeverne kontinentalne Hrvatske žarišta borelioze.
- Kako bi se smanjio rizik od ugriza, preporučuju se određene mjere opreza pri boravku u prirodi. Prvenstveno je važno izbjegavati visoku travu, šikare i neuređene staze. Umjesto toga, treba se držati označenih i prohodnih puteva. Odjeća treba biti dugih rukava i nogavica, najbolje svijetlih boja, jer se na njoj lakše uočavaju krpelji. Hlače treba uvući u čarape, a košulju u hlače kako bi se otežao pristup koži.
Upotreba repelenata posebno formuliranih protiv krpelja je vrlo važna. Nanose se na izložene dijelove tijela, ali i na odjeću, uz poštivanje uputa proizvođača. Ukoliko se koristi i zaštitna krema za sunce, repelent se nanosi nakon nje.
- Dok boravite na otvorenom, preporučljivo je provjeravati tijelo svaka dva do tri sata. Po povratku kući, temeljit pregled cijelog tijela je nužan – posebno vlasišta, iza ušiju, vrata, pazuha, prepona, područja iza koljena i oko pupka. Također se savjetuje presvlačenje i tuširanje, uključujući i pranje kose, kako bi se uklonili krpelji koji eventualno još nisu počeli s hranjenjem.
Ako ipak dođe do ugriza, važno je pravilno ukloniti krpelja. Najbolje je koristiti pincetu i zahvatiti ga što bliže koži, zatim lagano, ravnomjernim povlačenjem izvući. Pritom treba paziti da se ne zgnječi ili potrga. Ako ostane dio krpelja u koži, najbolje je obratiti se ljekaru. Nikako ne koristiti alkohol, ulje, mast niti vatru, jer to može izazvati smrt krpelja i pojačano ispuštanje njegovih tjelesnih tekućina, što povećava rizik od infekcije.
- Nakon uklanjanja krpelja, mjesto ugriza treba očistiti antiseptikom. Osobu koja je ugrizena treba uputiti da obrati pažnju na moguće simptome infekcije – crvenilo koje se širi, povišena temperatura, bolovi u zglobovima, glavobolja ili opća slabost. U slučaju sumnjivih simptoma, savjetuje se što raniji odlazak ljekaru.
Važno je napomenuti i da postoji cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa koje se preporučuje osobama koje često borave u prirodi na područjima s većim rizikom od zaraze.Uz pravilne preventivne mjere i informisanost, rizik od zaraze putem krpelja može se značajno smanjiti, a zdravlje očuvati.
