Optimalna temperatura za pranje rublja već godinama izaziva rasprave među potrošačima, proizvođačima bijele tehnike i ekolozima. Iako mnogi automatski biraju temperaturu od 40°C kao univerzalnu postavku, novija saznanja ukazuju na to da ova navika nije samo nepotrebna, već i financijski neisplativa.
- U Slovačkoj, kao i u mnogim drugim zemljama, najveći broj građana rutinski pere rublje na 40°C. Razlozi za to su uglavnom praktične prirode – radi se o ustaljenoj navici i uvjerenju da ta temperatura pruža najbolju ravnotežu između učinkovitosti i sigurnosti za tkanine. Ova postavka percipira se kao univerzalna i primjenjiva na većinu odjevnih predmeta, pa ljudi često ne razmišljaju o njenom preispitivanju.
Suvremene perilice rublja nude niz naprednih postavki i programa koji omogućavaju prilagodbu pranja različitim vrstama odjeće, razinama zaprljanosti i željenim rezultatima. Međutim, veliki broj korisnika bira jednostavnost – jedan program za sve. U praksi, ova sklonost pojednostavljivanju nije pogrešna sama po sebi, ali postaje problematična kada se koristi temperatura koja je viša nego što je potrebno.
- Naime, 40°C više nije optimalna opcija. Zahvaljujući tehnološkom napretku u dizajnu perilica i kvaliteti deterdženata, danas je moguće dobiti jednako čisto rublje već na 30°C. Ova razlika od samo 10 stepeni može se činiti nevažnom, ali njezin utjecaj na potrošnju energije i kućni budžet je značajan.
Prosječna perilica rublja troši oko 0,5 kWh po ciklusu kada pere na 40°C. Kada se temperatura spusti na 30°C, potrošnja opada na 0,3 kWh. Iako je riječ o samo 0,2 kWh po pranju, kada se ta razlika zbroji na tjednoj ili mjesečnoj razini, uz učestalost od dva do tri pranja tjedno, dolazi se do konkretne i dugoročne uštede na računu za struju.
- Za većinu rublja – svakodnevnu odjeću, majice, pidžame, pa čak i mnoge posteljine – pranje na 30°C potpuno je dovoljno za postizanje zadovoljavajuće čistoće. Moderni deterdženti formulirani su tako da djeluju i na nižim temperaturama, što dodatno podupire ovu praksu.
Naravno, postoje iznimke. Određeni komadi poput ručnika, jako zaprljane radne odjeće, kuhinjskih krpa ili posteljine u slučaju bolesti, i dalje se preporučuje prati na višim temperaturama – 60°C ili čak 90°C, kako bi se osigurala dezinfekcija. No takvi slučajevi su rijetki u redovnoj kućnoj upotrebi.
- Ipak, unatoč jasnim prednostima pranja na 30°C, mnogi se još uvijek drže navike od 40°C. To ukazuje na potrebu za većom edukacijom i informiranjem potrošača o prednostima nižih temperatura, kako u pogledu ekologije, tako i kućnog budžeta. S obzirom na rastuće cijene energije i sve veću svijest o zaštiti okoliša, promjena ove jedne navike može imati pozitivan učinak ne samo na kućanstvo, već i šire.
Dodatna korist od pranja na nižim temperaturama je očuvanje kvalitete odjeće. Mnoge tkanine zadržavaju boju, elastičnost i strukturu dulje ako se peru na 30°C, što produžuje vijek trajanja garderobe i smanjuje potrebu za čestim zamjenama.
- Zaključno, iako se 40°C dugi niz godina smatrala zlatnim standardom za pranje rublja, današnje okolnosti – kako tehničke, tako i ekonomske – čine 30°C daleko racionalnijim izborom. Ova jednostavna promjena temperature ne zahtijeva nikakav dodatni trud, ali može značajno doprinijeti uštedi energije, očuvanju odjeće i smanjenju mjesečnih računa. Zato vrijedi razmisliti o tome da od sada rublje perete pametnije – na nižim temperaturama.
