Vreme je za jagode a mi Vam danas donosimo jedan trik s kojim će vaše jagode biti krupne i slatke.
Ako sanjate o tome da vaša bašta bude puna mirisnih, krupnih i sočnih jagoda, ključ je u pravoj nezi i ishrani biljaka u najosetljivijem periodu – tokom cvetanja. Upravo tada, biljke imaju najveću potrebu za hranljivim materijama kako bi formirale zdrave i plodne cvetove koji će se kasnije pretvoriti u ukusne plodove. U nastavku donosimo dokazane, jednostavne i prirodne metode koje će vam pomoći da svake godine uživate u obilnoj berbi.
Prirodno gnojivo koje čini čuda
Jedan od najefikasnijih načina da pomognete jagodama tokom cvetanja je upotreba jednostavne smeše koja se sastoji od kalijum humata i vode. Ova metoda je posebno popularna među baštovanima jer je brza, jeftina i veoma efikasna.
Sve što vam je potrebno jeste:
-
1/2 kašičice kalijum humata
-
10 litara vode
Priprema je jednostavna – u kantu s vodom dodajte kalijum humat i mešajte oko jedan minut dok se sasvim ne rastvori. Ova smeša se zatim pažljivo sipa ispod svakog grma jagode. Ovo prirodno đubrivo ojačava biljku i stimuliše formiranje velikog broja plodova, a rezultat su zdrave i obilne jagode.
Domaće gnojivo iz kuhinje
Još jedno vrlo praktično i delotvorno rešenje je domaće gnojivo napravljeno od kvasca i šećera. Osim što je izuzetno ekonomično, ovo đubrivo ne samo da jača koren biljke, već pogoduje i drugim kulturama poput paradajza, malina i krastavaca.
Potrebno vam je:
-
1 kocka svežeg kvasca
-
8 kašika šećera
-
Malo tople vode
-
10 litara vode za razređivanje
Kvasac izmrvite, dodajte šećer i toplu vodu, pa ostavite da odstoji dvadesetak minuta dok se ne zapeni. Nakon toga, razblažite smešu sa 10 litara vode i razlivajte po jagodama. Bogatstvo vitamina B, azota i fosfora koje kvasac sadrži značajno podstiče razvoj korena i jača celokupnu biljku.
Osnovna pravila za uspešan uzgoj jagoda
Iskusni baštovani imaju nekoliko zlatnih pravila kojih se drže prilikom sadnje i nege jagoda:
-
Položaj i osvetljenje: Jagode najbolje uspevaju na sunčanim i prostranim mestima. U senci mogu da rastu, ali plodovi će biti manji, sporije sazrevati i podložniji truleži.
-
Priprema tla: Jagodama prija plodno, lagano i dobro drenirano tlo. Ako je zemlja teška, dodajte treset i pesak da je rastresete. Ako je previše kisela, u jesen dodajte kreč (nikako u proleće).
-
Gnojenje pre sadnje: Pre nego što zasadite, obogatite zemlju stajnjakom, drvenim ugljem i kalijum nitratom. Nakon toga ostavite da odmori najmanje dve sedmice.
-
Vreme sadnje: Sadnja može biti u proleće ili jesen. Prolećne sadnice daju slabiji prvi rod, dok jesenje već sledeće sezone mogu da donesu bogat plod.
-
Način sadnje: Najefikasnija je dvoredna sadnja – sadnice u dva reda na 40 cm razmaka, s razmakom između redova od oko 80 cm. Ovo omogućava dobru cirkulaciju vazduha i olakšava suzbijanje bolesti.
Pravilna sadnja: U svaku rupu stavite malo komposta, lagano zalijte, postavite sadnicu, pažljivo rasporedite korenje i prekrijte zemljom. Pritiskom zbijte oko korena, a površinski sloj neka ostane rastresit.
Nega i održavanje
Jagode posebno vole malčiranje. Bilo da koristite slamu, seno, borove iglice ili crnu foliju – malč sprečava rast korova, zadržava vlagu i čini plodove čistima. Osim toga, ubrzava sazrevanje i podstiče razvoj većih plodova.
Tokom sezone:
-
U aprilu koristite rastvor amonijum nitrata (1%)
-
U maju ureu
-
Od juna uvedite kompleksna đubriva s uravnoteženim sastavom
-
Zalivajte svakodnevno, najbolje uveče i to isključivo pri korenu
Na jesen uklonite žute i osušene listove, a gredice zaštitite malčem od mraza.
Zaključak
Jagode su zahvalne biljke koje, uz malo pažnje i ispravnu negu, mogu dati izuzetno bogat rod. Korišćenjem prirodnih đubriva kao što su kalijum humat i smeša sa kvascem, jačate biljku iznutra, bez štetnih hemikalija. Pravilna sadnja, malčiranje, redovno zalivanje i blagovremeno orezivanje osiguravaju da će vaša bašta svake godine biti puna slatkih i sočnih plodova.